Zadivljujući snimci sa Antarktika upozoravaju na veliku opasnost

od prnjavorski 0

Svake godine, u ovo vreme, kada je na Antarktiku proleće ili leto, NASA posebnim avionom nadleće taj kontinent kako bi stekla uvid u to kako se uticaj globalnog zagrevanja odražava na pejzaž tog kontinenta. Američka svemirska agencija ova snimanja ponavlja svakog arktičkog leta, kao deo projekta “Operacija Ledeni most” (Operation IceBridge).

Pre nekoliko dana Nasin avion poleteo je iz mesta Ušuaja, u Argentini, preleteo ledeni greben Larsen C, kao i novi ledeni breg nazvan A-68, veličine oko 5.000 kilometara kvadratnih, koji je nastao između 10. i 12. jula ove godine.

A-68 je bio jedan od najvećih ledenih bregova na Zemlji u trenutku nastanka. Iako je, od tada, ostao bez nekih delova i dalje je ogromnih dimenzija.

Fotografije koje je NASA postavila na svojim nalozima na društvenim mrežama predstavljaju prve snimke ledenog brega iz blizine viđene ljudskim očima, budući da su do sada prikazani snimci bili satelitski, navodi Mašabl.

A-68, sam po sebi, ne predstavlja opasnost, osim za brodove koji plove tim područjem. On neće odmah doprineti porastu nivoa mora, budući da već neko vreme pluta u vodi.

The wider EW footprint of @ESA_EO ‘s  gives a nice overview of the drift of iceberg  away from . From-rift-2-drift

From yesterday's  flight: The edge of Larsen C Ice Shelf with the western edge of iceberg A68 in the distance

Postoji, međutim, mogućnost da bi dalje odvajanje od Larsena C, koji se nalazi u delu Antarktika koji se brzo zagreva, moglo da ubrza nestanak tog ledenog grebena. To bi, naravno, ubrzalo dotok leda sa kopna u more, što bi svakako dovelo do porasta nivoa mora.

Okolni ledeni grebeni, kao što je Larsen B, već su počeli da se dezintegrišu, a nedavna istraživanja ukazuju da je Ledeni pokrov (najveća masa glacijalnog leda površine veće od 50.000 km2, poznata i kao kontinentalni glečer) zapadnog Antarktika i Ledeni pokrov istočnog Antarktika ugroženiji od otopljavanja nego što se ranije mislilo.

From yesterday's  flight: The western edge of iceberg A68, which calved in July; new edge of Larsen C Ice Shelf in the distance

From yesterday's  flight: Edge of the Ronne Ice Shelf at the end of the sea ice line.

Ono što će se u budućnosti dešavati sa antarktičkim ledom od velike je važnosti za ostatak sveta, budući da bi porast nivoa svetskog mora priobalne megalopolise učinio veoma ranjivima.

U jednoj studiji iz 2016. godine, objavljenoj u časopisu “Nejčer”, navodi se procena da bi nivo mora na zapadu Antarktika do 2100. godine mogao da poraste za jedan metar. On bi, na različitim lokacijama širom sveta, dostigao mnogo veću visinu, i pored toga što u ovu procenu nije uračunato otapanje ledenog grebena na Grenlandu.

Studija projektuje još katastrofalniji porast nivoa mora od čitavih 15 metara, do 2500. godine, koji će potopiti američke države Floridu i Luizijanu, zatim Bangladeš, deo jugoistočne Azije i ostale naseljene priobalne regije.

From yesterday's  flight: Newly formed sea ice next to a snow-covered sea ice floe in the Weddell Sea.

From yesterday's  flight: Icebergs and sea ice near the northern edge of the Antarctic Peninsula.

b92

Komentariši

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>