Obama pred odlukom života: Pružiti ruku Putinu, ili podržati saudijsko-turski napad na Siriju

od prnjavorski 0

Predsiednik Obama mora da odluči da li će dozvoliti da se sirijski građanski rat završi i Asad i dalje ostane na vlasti, ili će podržati eventualnu tursko-saudijsku invaziju.

20160217195216_354507

Kako sirijska vojska opkoljava Alepo i bliži se Raki, sve je jača panika u Saudijskoj Arabiji i Turskoj, koje su uspostavile zajednički štab radi invazije Sirije, koja bi mogla dovesti do velikog širenja rata.

Postoji samo jedan čovjek koji bi mogao da ih zaustavi: predsjednik SAD Barak Obama. Ovo je vjerovatno najvažnija odluka pred kojom se Obama našao u svojih osam godina predsjedničkog mandata, pošto tursko-saudijska invazija rizikuje da izazove direktan obračun između Rusije i NATO, pošto je Turska članica ovog saveza. SAD tradicionalno imaju ogromnu moć nad klijentskim državama poput Turske i Saudijske Arabije.

Dakle, naredba iz Vašingtona je obično dovoljna da se takve vlade zaustave. Ali, na čelu Ankare i Rijada su impulsivni ljudi čiji opstanak na vlasti jako zavisi od sprječavanja Asadove pobjede i izbjegavanja ponižavajućeg poraza sirijskih pobunjenika koje podržavaju. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i princ Muhamed bin Salman su takođe počeli i da prkose Vašingtonu, dok obojica nastoje da ojačaju svoju vlast. Erdogan vodi kampanju za referendum koji bi u Tursku uveo predsjednički sistem, da bi opravdao moć koju već ima, i djeluje kao de fakto izvršni lider, dok se potencijalni rivali plaše da ospore njegovu preuveličanu vlast. Poslije ovomjesečnog brutalnog obračuna u kurdskom gradu Cizre, koji je ostavio veliki dio grada u ruševinama, Erdogan je okrenuo pažnju prema sirijskim Kurdima.

Oni su među najboljim borcima na terenu protiv Islamske države, podržavaju ih i SAD i Rusija a prijete da ostvare de fakto autonomiju unutar Sirije, koju Erdogan namjerava da uništi. Boreći se protiv Islamske državu, Kurdi takođe smetaju Erdoganovom cilju zbacivanja Asada. Neuspijeh bi mogao značiti njegov politički kraj, i osjećajući tu opasnost, sve je ratoborniji prema bilo kome ko mu stoji na putu. Saudijci izgledaju jednako spremni za borbu. Princ Muhamed bin Salman je zamjenik prestolonasljednika, drugi po redu za nasljedstvo krune. Ali njegov otac, kralj Salman pati od demencije, a aktuelni prestolonasljednik, Mohamed bin Najef se smatra lojalnim SAD. Ali 30-godišnji Muhamed je pokrenuo najnezavisniju vojnu politiku u istoriji moderne saudijske države. On je rekao da ne vjeruje u SAD, a kao ministar odbrane nesmotreno je pokrenuo katastrofalni rat u Jemenu, gdje – uprkos razaranju – najmoćnija arapska vojska ne može da pobijedi najsiromašniju arapsku naciju. Muhamed je uložio svoj kredibilitet u ishod rata u Jemenu, a takođe je obećao da će se boriti i sa regionalnim uticajem Irana.

Dakle on može ići na sve ili ništa. Turska i Saudijska Arabija su uspostavili zajednički štaba u bazi Indžirlik u Turskoj, gdje pristižu saudijski avioni i trupe. Saudijci takođe planiraju vojne vježbe unutar Kraljevine sa 150.000 vojnika iz 20 arapskih država. Jordan, je međutim, razumno najavio da neće učestvovati u invaziji, osim ako joj na čelu budu SAD i Britanija, i ima mandat U.N. Saveta bezbjednosti “u punoj koordinaciji sa Rusijom”. Međutim, ratni oblaci nad Sirijom su nastavili da tamne duž granice sa Sirijom. U nedjelju je Turska počela da granatira položaje sirijskih Kurda, uključujući i one u gradu Azaz u provinciji Alepo.

Saudijski ministar inostranih poslova Adel al-Džubeir je rekao da Rusija “neće uspjeti da spase” Asada. Sa svoje strane, Asad nije isključio da će Turska i Saudijska Arabija izvršiti invaziju, i u intervjuu za AFP je rekao: “Logično, intervencija nije moguća, ali je ponekad stvarnost u suprotnosti sa logikom, posebno kod iracionalnih ljudi. Zato je ne isključujem iz jednog prostog razloga: Erdogan je fanatik koji naginje ka idejama Muslimanskog bratstva. On živi Otomanski san i vjeruje da ima islamsku misiju u našem regionu. Isto važi i za Saudijsku Arabiju. Kolaps terorista u Siriji je kolaps njihove politike..” Rizici saudijsko-turske invazije Sirije su ogromni. Da li će Turska tražiti zaštitu od  NATO ako sirijska ili ruska avijacija usmrti nekog njenog vojnika? Kako SAD mogu odgovoriti na pogibije savezničkih vojnika Saudijske Arabije? Invazija bi mogla suočiti saudijske trupe protiv iranskih snaga, što bi mogla da bude istorijska bitka sunita i šiita. Uprkos teškoj retorici, Saudijska Arabija je  bar jasno stavila do znanja da neće napasti bez vođstva SAD. To nedvosmisleno šalje loptu u Ovalnu sobu Bijele kuće gdje je predsjednik Obama odolio slanju američkih trupa u novi rat, ali navodno želi da izbjegne dalje otuđivanje “saveznika”  Turske i Saudijske Arabije. Takođe, državni sekrfetar Džon Keri nije ništa izjavio o mogućoj invaziji. Umjesto toga je koristio svoje bliske veze sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim da pokuša da dogovori djelimičan prekid vatre koji je trebalo da počne u petak. Ali SAD i Rusija se ne slažu ko treba da bude na listi terorista.

Iz Pentagona su stigli drugi mješoviti signali, gdje je sekretar za odbranu Ešton Karter “pozdravio” saudijski ponudu u vidu kopnenih trupa. Stvar se raspravljala na sastanku ministara odbrane NATO-a prošle nedjelje, ali je jedini ishod bio prihvatanje specijalnih snaga iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Obama javno nije dao nikakve naznake šta će uraditi ako Turska i Saudijska Arabija nastave sa planom invazije. Nije čak ni jasno da li on i dalje ima moć da ih zaustavi. S druge strane, kada bi prihvatio rusko-sirijsku pobjedu i novu vladu koju bi podržao Iran, Obama bi se našao pred  žestokim kritikama uticajnih neokonzervativaca Vašingtona, kao i republikanaca. Ali da li on ima drugog izbora ako želi da izbjegne rat sa Rusijom? U prošlu subotu Obama je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nije poznato šta su razgovarali o mogućoj invaziji na Siriju. Međutim, ako je Obama zaprijetio da će intervenisati ukoliko Rusija ne prekine svoju vojnu podršku sirijskoj vojnoj ofanzivi, to je znak da sile počinju igru “ko će prvi da trepne” i svijet bi se mogao naći u sred najozbiljnije opasnosti od kubanske raketne krize. Takođe ne znamo šta Obama govori Turcima i Saudijcima. U ponedjeljak su obe zemlje ublažile svoju ratobornu retorike.

Možda im je Obama saopštio jedinu moguću normalnu poruku: izbjeći vojni sukob sa Rusijom po svaku cijenu. Ali izgleda da će i u Kremlju i u Bijeloj kući ostati upaljena svjetla kako dvije nuklearne sile traže način da izbjegnu sudar.

kurir.rs

Komentariši

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>