Obama pomilovao Čelsi Mening, Asanž pristaje na izručenje?

od prnjavorski 0

Predsjednik SAD Baraka Obama donio je tri dana prije isteka mandata odluku o pomilovanju odnosno oslobađanju ili smanjenju kazne više od 200 zatvorenika.

Među njima je i transrodni vojnik Čelsi Mening, saopštila je Bijela kuća. Kazna joj je sa 35 godina smanjena na sedam i ona će umjesto 2045. godine na slobodu izaći u maju.

Meningova (28), osuđena je u avgustu 2013. godine na 35 godina zatvora za špijunažu zajedno sa drugim službenicima, nakon objavljivanja dokumenata na sajtu Vikiliks.

Kako navodi Bijela kuća, Obama je pomilovao 64 osobe i uslovno oslobodio još 209 zatvorenika, prenio je Rojters.

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjavio je krajem prošle nedjelje da će pristati da bude isporučen SAD, ako predsjednik Barak Obama pomiluje Čelsi Mening.

„Ovaj potez bi mogao bukvalno da joj spase život“, izjavio je aktivista Čejs Stenžio.

AFP piše da je Obamin potez iznenađenje, imajući u vidu skandal sa hakovanjem Demokratskog nacionalnog komiteta tokom predizborne kampanje prošle godine.

Osim toga, francuska agencije ističe da je Bijela kuća u posljednjih nekoliko nedjelja odbila da komentariše mogućnost pomilovanja Čelsi Mening, ali su napravili razliku između nje kao osobe koja je priznala svoje postupke i prošla sva suđenja i osobe poput Edvarda Snoudena.

“Pobjeda: Obama smanjio kaznu Čelsi Mening sa 35 na sedam godina zatvora. Iz zatvora izlazi 17. maja”, objavljeno je na Tviter nalogu Vikiliksa.

Meningova je dva puta pokušala samoubistvo prošle godine u vojnom zatvoru za muškarce u Kanzasu, ističe BBC.

Osim toga, 2016. je i štrajkovala glađu. Štajk je obustavila nakon što je vojska pristala da joj omogući ljekarske tretmane za promijenu pola.

Čelsi Elizabet Mening, rođena kao Bredli Edvard Mening, bila je američki vojnik. Uhapšena je u Iraku u maju 2010. zbog sumnje da je prosljedila poverljive dokumente Vlade SAD sajtu Vikiliks.

Tokom narednih mjeseci, Meningova je, između ostalog, optužena za dostavljanje informacija o nacionalnoj odbrani neovlašćenim licima i pomaganje neprijatelju, djela za koja je propisana smrtna kazna, iako su tužioci saopštili da je neće tražiti.

Materijal koji je dostavila Vikiliksu objavljen je između aprila i novembra 2010, a uključuje video-snimke helikopterskog napada u Bagdadu iz 2007, snimke bombardovanja sela Granai u Avganistanu, 250.000 američkih tajnih diplomatskih depeša, i 500.000 vojnih dokumenata koji su postali poznati kao „Irački i avganistanski ratni dnevnici“.

 b92

Komentariši

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>