Milorad Dodik: Protiv moje porodice vodi se haranga

od prnjavorski 0

Predsjednik RS Milorad Dodik u razgovoru za agenciju Anadolija  govori o istrazi protiv njega, Sudu i Tužilaštvu BiH, referendumu.

Dodik-intervju

“Pripadam onim koji su željeli da aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropsku uniju bude predata i ranije”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

On je za Anadoliju rekao da to zavisi i od dogovora s Evropljanima iz prakse zemalja koje su ranije aplicirale. Dodao je kako je poznato da treba dogovoriti momenat aplikacije i ispuniti određene uslove. Prije ove aplikacije koju je podnijela BiH, kaže Dodik, “znali smo da su to postali uslovi naprasno vezano za ekonomsku agendu koja je počela da se ispunjava donošenjem nekih zakona, drugi je bio mehanizam koordinacije i treći je bio uslov o takozvanoj, mada, navodi ne razumije šta znači taj termin – tradicionalnoj trgovini”.

Suština mehanizma koordinacije

“Evropa je bila spremna da kaže OK što se tiče agende, da je to nešto što se dešava, a naprasno je traženo da se usvoji mehanizam koordinacije. Kada je u pitanju predaja aplikacije ja to podržavam i mi iz Republike Srpske smatramo da je to logičan slijed stvari koje su trebale i ranije da se dese. Ali, eto, nisu se desile. Mehanizam koordinacije egzistira veće šest – sedam godina na dnevnom redu svih organa. Neprimjereno je da se tako na tajnoj, zatvorenoj, gotovo sada znamo nepostojećoj sjednici Savjeta ministara BiH donosi tako nešto. Druga stvar, Savjet ministara BiH nije to koje može donijeti odluku o mehanizmu koordinacije koji bi obavezao druge strukture i nivoe vlasti. To se onda ne bi zvala koordinacija nego odluka o tome”, rekao je Dodik.

Sva suština mehanizma koordinacije, naglašava, je da se uvaže svi organi. I ono što je bilo potrebno, navodi Dodik, je da se ta vrsta dogovorenog mehanizma u formi odluke donese na svim nivoima u istome tekstu i na Vladi RS, Vladi FBiH, vladama kantona, Brčko distrikta i mehanizam da se usvoji u tom tekstu i u Savjetu ministara za ona ovlaštenja koja ono ima vezano za evropski put. Za ona ovlaštenja koja imaju entiteti to su, kaže Dodik, trebale učiniti entitetske vlade i na taj način se moglo doći do kredibilnog mehanizma koordinacije.

“To je ignorisano iz razloga koji su poznati onima koji su to učinili. Zato je to neprihvatljivo, zato što naprosto Savjet ministara BiH nema snagu da donese odluku koja bi obavezala druge u tom procesu mehanizma koordinacije i sama ta koordinacija gubi smisao jer ona nije iskoordinirana, nije dogovorena i kako onda krenuti dalje. Dakle, ta stvar oko aplikacije se već desila i meni je, ja sam to već nekoliko puta rekao, drago što je to urađeno, ali mislim da, a to sam saznao i u razgovoru sa Evropljanima, da i oni shvataju o čemu se ovdje radi oko mehanizma koordinacije. Mislim da mi imamo veoma malo vremena da sjednemo i da usaglasimo taj zajednički tekst mehanizma koordinacije koji mora uvažavati nadležnosti u skladu s Ustavom. Niko ništa iz RS i ne traži, nego samo to”, poručio je Dodik.

On je tvrdi da najveću koncentraciju nadležnosti, na osnovu ranijih analiza, za evropski put ima RS u iznosu od gotovo 73 posto, FBiH nešto manje zbog kantona koji dijele nadležnosti, a najmanje Savjet ministara BiH.

“Mi to gledamo kao svojevrstan pokušaj majorizacije, preglasavanja, nametanja novog sistema i ničega drugog. Ali da to stavimo na stranu. Ono što je potrebno uraditi je da odmah sjednu svi nivoi vlasti i usaglase tekst mehanizma koordinacije i usvoje na organima i predaju Evropljanima kao usvojeni mehanizam. Ukoliko se to ne desi, vjerovatno će Evropljani početi da misle da je to bila podvala, ta najava i to bi trebalo da brine upravo one koji su napravili ovu lakrdiju s donošenjem takve odluke”, rekao je predsjednik bh. entiteta.

On je rekao da u RS imaju dodatni problem s ljudima koji sjede u institucijama BiH i koji se ponašaju mimo odgovornosti za RS. Dodik je kazao da su oni to pokušali predstaviti kao dobru stvar za RS, ali da to nisu ljudi koji to mogu uraditi, jer RS ima svoju vladu, parlament i predsjednika.

“Parlament kao ključno mjesto je tu da odluči šta je dobro. Parlament je prvi u BiH usvojio mehanizam koordinacije. Nije usvojio samo svoj, taj mehanizam je ranije dogovoren u Briselu kao mehanizam. Kasnije su problemi nastali u FBiH između Bošnjaka i Hrvata u političkom smislu, jer nisu mogli da se dogovore gdje je uloga kantona i šta oni rade. Zato stojimo četiri – pet godina. Da bi sada neko brzo prebacio da stvori ili pokušao da stvori privid kako RS nešto opstruiše. Ne, RS je usvojila dogovoreni mehanizam koordinacije sa evropskim strukturama, već ima tri – četiri godine u parlamentu. I mi nemamo niti jedan problem s tim”, naveo je predsjednik RS.

Upitnik je složena priča

Predsjednik SNSD-a je istakao kako je upitnik koji je BiH dobila od Evropske komisije (EK) složena priča i da je u BiH malo ko spreman da reaguje. Dodik smatra da “nema sposobnosti da se odgovori na njega”.

“Mi u RS pokušavamo da izgradimo tu sposobnost i formirali smo posebna radna tijela u okviru Vlade koji se bave tim pitanjima. Sada možemo da damo odgovor promptno na 60 posto prepoznatih pitanja, jer to otprilike liči na ono što su ranije dobijale neke druge zemlje s nekim specifičnostima”, rekao je Dodik.

On je kazao da RS može u prvim sedmicama nakon dobijanja upitnika dati 60 posto odgovora i da nije siguran da to mogu “federalna struktura” i Savjet ministara. Kantone i Brčko distrikt nije htio ni spominjati.

Dodik je rekao da je ostala ista mantra nesporazuma ili zahtjeva kako na kraju treba izgledati popis stanovništva u BiH. On smatra da treba naprosto uzeti postojeće standarde i uvažiti statistička pravila i ništa više. Prema tome, složio se da treba što prije objaviti popise za opštine, kantone, entitete i kumulativno za BiH.

Predsjednik RS je rekao da Savjetu ministara ne spori nadležnosti koje ima, ali da će nastaviti sporiti ono što je nametnuo visoki predstavnik, a nije nadležnost BiH.

“U svim godinama koje dolaze to ćemo pokušati dovesti u okvire Daytona. I to je legitimna politička opcija. Mi ne želimo da to bude ništa drugo osim poštivanja ustavnosti u ovoj BiH, poštivanje međunarodnog sporazuma koji se zove Daytonski. Naravno da smo frustrirani činjenicom da je svijet nametanjem rješenja nije uvažavao nas u BiH, sve nas Nekada nas Srbe, nekada Hrvate, bilo je slučajeva i kada Bošnjaci nisu bili zadovoljni. To vam govori o tome da to nije način na koji BiH može da se kreće i da BiH mora da ima svoje unutrašnje dogovore o tome. Taj unutrašnji dogovor konačno mora da se postigne. Jedan od ključnih momenata tog unutrašnjeg dogovora je da se stranci udalje iz odlučivanja u institucijama BiH – visoki predstavnik, sudije, ne znam više ko. I da BiH ako hoće da aplicira i dobije kandidatski status to ne može da uradi sa međunarodnom okupacijom pod kojom se nalazi ili protektoratom kako to neko zove. Ili prekomjernim učešćem stranaca u institucijama BiH. Kako god to nazovete, to se svodi na isto”, istakao je Dodik i dodao da takvu BiH neće htjeti niko od Evropljana.

On je naglasio da je još 2005. godine Venecijanska komisija pisala o tome kako se prvo mora riješiti problem visokog predstavnika da bi BiH mogla krenuti u EU.

“To je zanemareno. Potpuno sam uvjeren da BiH ne može biti na evropskom putu ako ima međunarodni protektorat visokog predstavnika i njegove ingerencije i sudije na različitim nivoima. Ambasadokratiju gdje se ambasadoru sastanu i oni su najvažniji organ odlučivanja u BiH. Ovdje moramo, i ja apeliram na to, da se dogovorimo o tome na koji način će se i šta urediti. I da se pravila igre poštuju. Da se utvrde i poštuju, a ne da se stalno krše i da stalno čekaju neku sjednicu Savjeta ministara BiH, 26. januara, koja će biti tajna, za koju niko nije znao i da se donese nešto što predstavlja problem. Na taj način BiH neće krenuti ni do Nove Gradiške, a kamoli do Brisela. U svakom slučaju dakle, moja poruka jeste: dajte da konačno raščistimo neke stvari ovdje u BiH, ako hoćete zemlju, ako nećete onda će ovo biti i dalje međunarodni protektorat u kome će Bošnjaci naivno vjerovati da će stranci poravnati Srbe, Hrvate u političkom smislu i uspostaviti neku centralizaciju koja nije moguća, kako god vi to gledali”, iznio je Dodik svoje stavove.

 

Narod će odlučiti o NATO-u

On je kazao da se vodi takva politika, umjesto da se uvaže svi i da Srbi ne negiraju BiH, da BiH ne negira RS i da nadležnosti koje postoje budu jednostavno prihvatljive. Istakao je da o tome govorio niz puta u prošlosti, ali da čim pokuša da priča na taj način dobije etiketu rušitelja.

“Ne, ja to nisam. Ja sam za dogovor. Kako god to kome izgledalo. Ja sam to pokazao niz puta. Ali, ukoliko BiH ne uspije dogovoriti unutrašnji konsenzus bojim se da okolnosti ne idu na ruku dosadašnjem funkcionisanju BiH. Neću da se pravim neki geopolitički strateg, analitičar, ali mnogo se stvari promijenilo. Prije nekoliko godina Turska je izgledala potpuno stabilna zemlja, veoma zainteresovana za kretanja u BiH i na Balkanu, danas njena ekonomija i dalje jača i jaka je, ali je Turska izložena ratnim dejstvima u susjedstvu na koje ne može da bude imuna i uključuju se i čak u nekim oblicima gubi snagu, energiju i usmjerena je ka tom događaju. Rat na Bliskom istoku nesumnjivo ima uticaj na čitav region, a posebno na Evropu kojoj mi navodno težimo, a težimo. OK Evropa, ali moramo da stanemo jednom u BiH i da napravimo dogovor najvažnijih ljudi u BiH”, kazao je Dodik.

Predsjednik Srpske je rekao da je NATO moćna i jaka organizacija i da tu činjenicu ne može niko ignorisati, ali da odluku o ulasku u NATO “trebamo donijeti sami”.

“Mi smo ovdje u RS jasno rekli, to pitanje mogu samo ponoviti ponovno. Ne znam u ime koga je govorilo to Ministarstvo odbrane BiH? Mislim da postoji dogovor o tome ili saglasnost o tome da se riješi pitanje imovine, kako bi se deblokirao MAP. To je i naša zvanična pozicija. Mi ništa tu nismo promijenili. Dakle, treba riješiti pitanje imovine na način kako su to uradili, kako su se dogovorili lideri još 9. marta 2013. u Banjaluci i taj dogovor se nije poštovao, kao i mnogi drugi koji smo mi unutra postigli, a onda stranci razvalili. Dakle, ukoliko se ta stvar oko imovine riješi, ne vidim razlog za neaktiviranje MAP-a. Ali nisam siguran da je to moguće u tri – četiri naredna mjeseca. Jedino ako nema neki skriveni plan ili ako NATO nije odustao od ranije datih uslova. Ako je odustao od ranije datih uslova i ako više nije važna imovina. Slažem se s tim, neka se deblokira MAP”, poručio je Dodik.

Što se tiče punopravnog članstva BiH u NATO-u, Dodik je rekao da je politička garnitura u RS-u, kao i opozicija, stava da o tome neće odlučivati elita, već će, kada dođe vrijeme za to pitati narod na referendumu.

“Ako narod ovdje, u ovoj zemlji, u RS-u, kaže da to hoće – hoće. Ako kaže neće, onda će to biti obavezujuće i za političare. Mi smo dio glasa BiH. Naš glas se ne može zaobići. To nije nikakvo uslovljavanje. Ako postoji praksa da se FBiH primi u NATO u nekom hipotetičkom smislu šta da radimo. Ali, u svakom slučaju mislim da je sasvim logično da uradimo ovo o čemu sam pričao. I tu postoji konsenzus i vlasti i opozicije”, rekao je Dodik.

Predsjednik RS kaže kako nije odustao od referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH u RS. Što se njega tiče, kada su u pitanju te dvije pravosudne institucije, njegov stav je da su to “neustavne institucije nametnute nasiljem visokog predstavnika”.

“Sud i Tužilaštvo BiH traže novi politički dogovor u BiH da dobiju legitimitet. U tome dogovoru, mi iz RS nismo protiv da se instalira određeni kapacitet Suda i Tužilaštva BiH. Ali smo protiv onoga što sada jeste Sud i Tužilaštvo BiH. Neki dan sam iz Sarajeva čuo, a ne odavde, i meni je baš krivo što se nisam toga sjetio, kada su rekli da od svih mogućih koncepata Suda i Tužilaštva BiH ovaj koji sada važi je najgori. Znači, postoji svijest o tome da to nije OK i uredu. Ako hoćemo legitimitet koji bi dali svi, pa i mi iz RS za Sud i Tužilaštvo BiH treba da postignemo sporazum o tome, kako bi time dali potpuni ustavni legitimitet, a ne ovaj nategnut od Ustavnog suda BiH koji podržava u pravilu visokog predstavnika. Student koji nije ni prišao Pravnom fakultetu jasno mu je da nema ustavnog osnova za Sud i Tužilaštvo BiH. Postoji samo politička moć i arogancija zapada da to nametne i saglasnost Bošnjaka da to prihvate. OK, ali to još uvijek ne znači da je to u skladu s Ustavom. Taj jedan Sud, odnosno Tužilaštvo morali bi da se reformišu. Koliko sam razumio, ta agenda koja je napisana za Evropu traži reformu pravosuđa. U toj reformi mora se jasno razgraničiti pozicija šta ko radi da se zna i zašto je odgovoran”, poručio je Dodik.

Ono što je, smatra, najveći problem Suda i Tužilaštva je odgovornost. Tamo, ističe, “nema nikakve odgovornosti za bilo šta što urade”.

“Možda ti ljudi koji tamo rade nemaju osjećaj te vrste. Ali, na javnoj sceni postoji osjećaj da je to zloupotrebljeno kao što je zloupotrebljena ova priča sa Fahrudinom Radončićem, kao što su neke druge priče, neke ranije – zatvaranje Šarovića, Čovića, koji su pušteni bez kazne, a da niko nije odgovarao. Nemoguće je to tako raditi. Nemoguće je da se isplati tim ljudima određeni novac i da niko nije kriv ili da padne presuda na Evropskom sudu pravde, a da u Sudu BiH niko ne odgovara. I sve ostane isto. Ako mogu da predložim, način na koji bi to moglo da ide. Mora se uključiti interes svih, i Sudu i Tužilaštvu BiH dati kapacitet koji podrazumijeva presude i progon ratnih zločina, terorizma, regionalnog kriminala i po onome što je BiH nadležna po Ustavu da donosi zakone i da taj sud ima pravo da za tu instancu to odluči”, kazao je Dodik.

Tada bi mogli u tom konceptu dogovoriti apelacioni sud kao drugostepeni. Ali, upozorava, “ako nema prethodnog dogovora nema ni apelacionog suda”. Ostaće naglasio je, ovako, “a to znači neprihvatljivo za mnoge”.

“I taj Sud i Tužilaštvo BiH najviše rade protiv sebe jer autoritet koji oni imaju je i ono što se može da vidi, čisto nametanje političke države, progona i optužnica bez osnova. Pravilo u kojem niko nije kriv dok se ne dokaže pretvoreno je da su svi krivi dok se ne dokaže da nisu. To je potpuno obrnuta situacija. Na takav način ne možete obezbjediti nijednu investiciju. Sve što je krenulo da se radi, sve je pod paskom nekih kvaziobavještajnih struktura koje stalno nešto doznačavaju, stalno se vrši neki progon, sve ijedna firma se provjerava, sve ijedan stranac koji ovdje dođe se provjerava, gubi se interes za ovo. Ništa mi na tom planu nećemo uraditi dok imamo ovakvu situaciju. Mora država progoniti kriminal, korupciju, to nije sporno. Ali ako se to traži, da kažem definitivno svoj stav – onda jedan nepravedno osuđen je veća sramota za državu nego deset da propustite onih koji treba da odgovaraju”, ocjena je Dodika.

dodik

Nije naivan ni blesav

Predsjednik RS sasvim otvoreno je rekao da se “ne boji prijetnji pravosudnim postupcima zato što nema elemenata za bilo kakvu odgovornost te vrste”.

“Prvo, nisam ja ni naivan ni blesav čovjek koji bi radeći ovaj posao u ovakvoj državi sebi dozvolio da uradim neku nezakonitu radnju ili da budem nesvjesno u nešto ubačen. Uradio sam, donosio sam odluke u najboljem interesu za RS. I u tom pogledu nemam niti jednan problem. Ne bojim se fer procesa, sa bilo koje strane. Nikakvog straha nemam. Ali, naravno, nije vezano za strah, vezano je za otpor koji se stvara, to je ta politizacija svega toga. Opet mislim da je sjajno vrijeme ovih takozvanih iz RS-a, koji na tome jašu, prošlo i da su oni u silaznim putanjama. To govore i ankete. I vidjet će kako će to biti na sljedećim izborima”, rekao je Dodik.

On je kazao da misli kako je Bakir Izetbegović učinio najlošiju uslugu BiH naivno vjerujući da će nešto učiniti i jačati BiH dovođenjem opozicije iz RS-a u institucije BiH.

“Naravno da neće i vidi se da ne može. Da li će biti zadovoljan time što je napravljena neka mala galama u RS, to pripada njegovom karakteru i njegovoj ličnosti. Ali, ni to nije važno. Oni su sada dio vlasti. Mene ne zanima ta vlast na tom nivou. Mogu spokojno svi da spavaju. Najbolje mi je kada se vidi kako rade. Najbolje se vidi. Čak im ni stranci ne mogu pomoći da se izdignu i budu uspješni u tome”, ocijenio je Dodik.

Dodik je rekao da postoje konkretne stvari koje se provode i da je protiv njegove porodice pokrenuta široka vrsta istrage u mnogim institucijama u RS-u pa čak i regionu. On je tvrdi da je napravljen spisak, po nalogu Tužilaštva BiH, u okviru kojeg SIPA traži podatke o Miloradu Dodiku, Snježani Dodik, Igoru Dodiku, Gorici Dodik i Bogoljubu Dodiku.

“Snježana je moja supruga, Igor je moj sin, Gorica je moja kćerka, a Bogoljub moj otac. Znači protiv svih tih ljudi pokušava se vršiti haranga. Naravno da to nije jednostavno”, kaže Dodik.

Na pitanje zašto, Dodik je članovima kabineta naložio da donesu dokumente. Pred reportera Anadolije stavlja dopise SIPA-e, koje prvi puta pokazuje javnosti i dok ih lista govori:

“Pogledajte. Svim institucijama kojima se traži. Pa će me vjerovatno optužiti da onemogućavam pravdu. Imena moje djece na tim listama za istragu. Otkuda, kako je to moguće? Kako bi ste se vi osjećali da vašu porodicu ovako pretresaju?”

“To govori o tome šta se pokušava. Zašto? Reći ću vam zašto? Dakle, krenulo se sa velikim obećanjima. Čak datim na nekim međunarodnim mjestima o tome da će ovi takozvani, a vi znate ko su oni, učiniti da se dokaže neka vrsta kriminala. Pa su pričali o Bobar banci, pa su pričali o autoputu, pa su pričali o zgradi Vlade, pa o Radioteleviziji, prevoju Čemerno, Boski, nigdje naravno ništa nisu mogli da nađu. Sada su odlučili vjerovatno da traže nešto. Pošto ništa nisu mogli da nađu, sad, guraj, traži, valjda ćemo nešto iskombinovati, pa će reći ovo ili ono. Zamislite. Ja mislim da je to najopsežnija istraga koja je ikada vođena protiv nečije porodice u BiH. Nemam ja nikakvu potrebu da tražim solidarnost sa sobom ili nešto drugo. Ali vam govorim da naravno da čovjeku nije drago da vidi da mu je porodica kompletno napadnuta. Znate, imam još troje unučadi. Možda su i njih trebali staviti. Imam dvoje koji se još nisu rodili, a trebaju ove godine da se rode. Možda su i oni na tapetu. Ja to ne znam. Ali, evo predlažem im da obuhvate sve, možda su promašili nešto da urade. To je stvar koja naravno ne daje spokojstvo čovjeku. Ako ima neko djelo OK. Ako nema šta je problem. Šta vi to hoćete od mene. Da držite tenziju o Miloradu Dodiku i njegovoj porodici. To je ona priča koju smo mogli da čujemo ovdje od opozicije, Dodik, ja nikada nisam komentarisao ničiju porodicu. I moja porodica je sve što imam u životu. Naravno zna se, u mom kraju, na koji način i šta je urađeno. To ne može da pojača osjećaj prema BiH. Zloupotrebe institucija sigurno će samo umanjiti značaj”, kaže Dodik po prvi put ovako detaljno i otvoreno o svom slučaju.

Na pitanje zašto smatra Sarajevo nesigurnim, da ga treba zaobilaziti i da li će nekim drugim povodom doći u Sarajevo kao predsjednik RS-a, nevezano za eventualni poziv Tužilaštva BiH.

“Što se tiče toga da stavimo tačku; ja nemam povjerenja u to. Mislim da oni to debelo zloupotrebljavaju. Vidljivo je na koji način zloupotrebljavaju i ne bi trebalo da budem naivan. Ako imaju nešto da me pitaju oko svega toga daću im ovdje izjavu. Što se tiče Sarajeva koje dominira i kojim upravlja Tužilaštvo BiH i Sud BiH naravno da je ono neprihvatljivo za bilo koga. U situaciji kada dobra namjera jednoga Pavlovića da se vrati iz Trebinja u Sarajevo da da izjavu je zloupotrebljena da ga na kaubojski način presretnu u Buni i da ga uhapse, stave lisice, da to uslikaju naravno ne govori u prilog bilo kome da ide u Sarajevo. U tom kontekstu to treba razumjeti”, rekao je Dodik.

Protiv običnih ljudi nema ništa

Zanimalo nas je da li bi ukoliko bi bila uspostavljena funkcija predsjednika BiH prihvatio tu dužnost. Kaže da ima i sada u FBiH osoba koji ga simpatišu i podržavaju.

“Kada je nema što bih je prihvatio. U svakom slučaju želim svim ljudima u BiH dobro. Imam mnogo Bošnjaka sa kojima sam dobar. I smatram da zaista ima Srba koje ne mogu da vidim kada prolazim ulicom. To je jedan dio ljudskog odnosa. Moji veliki prijatelji su Bošnjaci iz nekog ranijeg vremena sa kojima sam se družio, radili smo, i danas držimo kontakte. I Hrvati. I ja protiv tih običnih ljudi apsolutno nemam ništa. Razumijem patnje svakog običnog čovjeka bez obzira ko bio i ko jeste. Ali, ja se sada primarno bavim politikom. Izabran od naroda koji je ovdje većinski i hoće da afirmiše svoje ustavno pravo koje se zove RS i ja samo to radim. To što se to nekome ne sviđa, pa nekima i dobrim Bošnjacima to je neka druga priča. Mislim da postoji mnogo spekulacija. Mislim da Bošnjaci imaju loše struktuirano političko vodstvo koje im nije odredilo njihove primarne ciljeve i da su oni zapravo zaglibljeni u iluzijama koje ne mogu da dostignu. I u tom pogledu bošnjačko političko vodstvo iz godine u godinu drži se stalno tih iluzija umjesto da se u BiH kreira pozitivna atmosfera”, smatra Dodik.

Poručuje: Srbi nisu protiv BiH. Oni jesu, navodi, protiv nametnute BiH i to se mora jasno razgraničiti. Ali, protiv BiH koja je u Daytonu postignuta, napisana, može da bude 90 posto Bošnjaka, ali ja vam tvrdim, naglašava da je 90 posto Srba za BiH napisanu u Daytonu. Negdje neku sredinu, cijeni, možete naći. To, zaključuje, sigurno nije međunarodna uprava.

“I tu BiH koja ima međunarodnu upravu počet će najviše da mrze Bošnjaci kada dođe vrijeme za to. Ali, još uvijek to ne prepoznaju zato što imaju iluziju o tome da njima nešto pomažu stranci. Nađite šta su pomogli Bošnjacima ti svi stranci. Ta priča o imaginarnoj BiH koja je centralizovana, dovoljno unitarna da li je vrijedna pokušaja da se ne dogovore Bošnjaci, Srbi i Hrvati i da naprave dobar i uspješan sistem? Kada smo razgovarali sa Lagumdžijom, da donesemo desetak ekonomskih mjera i to je bilo na medijima prezentovano, u kojim bi se zaštitila naša domaća proizvodnja. Znate ko je to razvalio? Stranci. SDP tada nije imao snage da se suprotstavi strancima. Mi smo htjeli da se suprotstavimo. Recite mi, molim vas, da li ovdje iko normalan misli, ili ako zna nešto o ekonomiji u BiH, da li BiH može da se zaštititi ekonomski, a da ne uvede mjere zaštite. Je li ima? Zašto ne uvodimo te mjere? Zašto smo poslušnici onih koji nam nameću razne mjere, pa sada imate tamo birokrate u Sarajevu koji kažu treba prihvatiti ovo što Evropa traži. Pa ne treba prihvatiti ovo što Evropa traži. Pitajte obične ljude, bez obzira ko su? Pitajte privrednike Bošnjake, ne morate Srbe pitati. Pa ćete vidjeti da ljudi, evo ja sam gledao da Udruženje poljoprivrednih proizvođača u FBIH protestuje protiv toga. Gledao sam Udruženje privrednika FBiH koji smatra da to nije uredu. Čekaj, šta mi onda radimo političari ovdje?”, konstatovao je Dodik.

On smatra da se treba okrenuti sebi, odnos BiH i da se na radi ništa jer ne postoji politička volja.

“Ima nekoliko nas koji to hoćemo. Zatvorio bih granice BiH tri godine ili bi u kvotama uvozio običnu vodu. Ako BiH ima išta, ima izvorišta obične vode. Međutim, ne možete vi da napravite fabriku obične vode ovdje u uslovima ogromnog uvoza obične vode iz Srbije, Hrvatske, Slovenije. Ali da bi se napravila ozbiljna fabrika u regionalnom smislu morate zatvoriti tržište i toj fabrici ili nekoliko fabrika u BiH dati mogućnost da prve godine profunkcionišu da bi mogli da se nose sa konkurencijom. U jednom trenutku sam vidio za godinu dana BiH potroši 180 miliona za uvoz obične vode, dodatnih 100 miliona za uvoz soka. To je 300 miliona odliva. I onda kažete što smo nelikvidni. Odoše sve pare za tuđe usluge i robe. Mi ovdje nismo uspjeli to da napravimo”, rekao je Dodik.

AA

Komentariši

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>