DW: Zašto je Tači za Merkelovu sporan gost?

Predsjednik Kosova Hašim Tači razgovara sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, prvi put kao predsjednik Kosova. To neće biti jednostavan susret, piše Deutsche Welle (DW).

Kako piše DW, Njemačka je za Kosovare najjači politički, vojni i finansijski pomagač i prijatelj Kosova – poslije SAD. Berlin je jedan od glavnih sponzora dijaloga između Kosova i Srbije, njemačka kancelarka Angela Merkel više od decenije i lično poznaje kosovskog predsjednika Hašima Tačija.

No, on je do sada samo jedan jedini put bio dio delegacije (tadašnjeg predsjednika Ise Mustafe) kod kancelarke.

Hašim Tači je više od 20 godina najvažniji političar Kosova. Iako je ovaj 50-godišnjak još kao student početkom devedesetih bio politički aktivan, međunarodna javnost je prvi put čula njegovo ime početkom 1999. Tada je kao politički predstavnik OVK zajedno sa predsjednikom Ibrahimom Rugovom predvodio kosovsku delegaciju u mirovnim pregovorima sa SR Jugoslavijom u Rambujeu. Oni su završeni ugovorom koji je kosovska delegacija potpisala, ali ne i delegacija SRJ, čime je NATO obrazložio bombardovanje te države 1999.

Za mnoge Albance, Tači je heroj

Po završetku rata (jun 1999) i ulasku snaga NATO, Tači je postao premijer prelazne vlade. Bivši politički vođa OVK je sam potpisao izjavu o razoružanju i demobilizaciji OVK. Mnogi komandanti OVK su kasnije postali članovi Demokratske partije Kosova koju je osnovao Tači. Otada je sa svojom PDK na vlasti – izuzev između 2004. i 2007. – kao premijer, ministar spoljnih poslova i sada i kao predsjednik.

Mnogi Kosovari vide u njemu heroja, ne samo zbog njegove uloge u otporu Srbiji, već i zato što je kao premijer 17. februara 2008. proglasio nezavisnost Kosova. Danas Kosovo priznaje 115 zemalja i ono je učlanjeno u više međunarodnih organizacija. No, Tačijevo obećanje da će Kosovo “vrlo brzo” priznati sve zemlje svijeta i da će ono postati član UN, još je u dalekoj budućnosti. Između ostalog Srbija, Rusija i Kina ne priznaju Kosovo.

Za Kosovo je posebno problematično što ga ne priznaju države Evropske unije Španija, Rumunija, Slovačka, Kipar i Grčka. Za razliku od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, za Kosovo i dalje važe vize za šengenski prostor. Hašim Tači takođe predvodi kosovsku delegaciju u dijalogu sa Srbijom. Zajedno sa tadašnjim srpskim premijerom Ivicom Dačićem, u aprilu 2011. je potpisao i Sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom – najprije u Beču a potom i u Briselu. No, kompletne normalizacije tih odnosa još nema na vidiku.

U međuvremenu se povećalo nezadovoljstvo stanovništva. Tačiju nije uspjelo da sakupi dovoljno glasova za članstvo u UN, UNESCO ili Interpolu. Pod njegovim vođstvom, Kosovo je postalo najsiromašniji dio Evrope, sa stopom nezaposlenosti većom od 30 odsto. U aktuelnoj vladi, najmanje pet ministara je osumnjičeno za korupciju, a istovremeno ovu malu balkansku zemlju muči i organizovani kriminal. Tačijevi kritičari tvrde da je on „kum“ ilegalnih mahinacija na Kosovu.

Medijski izvještaji: Optužbe BND iz 2005.

Zbog “prepada i terorističkih napada” na jugoslovensku policiju i armiju, Tačija je Srbija u odsustvu osudila na deset godina zatvora i ta presuda do danas nije stavljena van snage. Zbog “terorističkih aktivnosti i napada” je Srbija kasnije raspisala još jednu potjernicu. Ona važi i danas, i zbog toga se ime kosovskog predsjednika nalazi i na Interpolovoj listi. Doduše, to što Srbija mnoge bivše komandire OVK označava kao “teroriste”, nije novo.

Mnogo veću težinu imaju optužne njemačke obavještajne službe BND iz 2005. godine. U izvještaju te Službe koji su citirali mediji na njemačkom, Tači je označen kao „jedna od ključnih figura“ koje su na Kosovu funkcionisale kao karika za povezivanje organizovanog kriminala i politike. Tu piše i da Tači ima “direktne kontakte sa organizovanim kriminalom u Češkoj i Albaniji” i da je bio umješan u „obuhvatne poslove sa drogom i oružjem“.

Još teže optužbe su uslijedile 2010. Poslije dvogodišnje istrage Savjeta Evrope koju je predvodio Švajcarac Dik Marti, Tači i drugi bivši članovi UČK su optuženi da su umješani u trgovinu organima i druge ratne zločine. Te optužbe je trebalo da istraži i rasvetli Specijalni sud u Hagu. Ali još nema optužnice. Pitanje je da li će Tači uopšte biti optužen zbog ratnih zločina – no sumnje i optužbe ostaju. One ne bi trebalo da bace sjenku na razgovore sa kancelarkom Merkel: jer, ne samo predsjednik Tači, već prije svega mnogi mladi Kosovari nadaju se skoroj viznoj liberalizaciji.

Nakon sastanka s predsjednikom Kosova, njemačka kancelarka susrešće se u Berlinu i sa članovima predsjedništva BiH.

(Deutsche Welle)