Bilt: Princip pokrenuo rat kada je ubio Ferdinanda, sada iskra može da plane u Skoplju

od prnjavorski 0

Nekadašnji visoki predstavnik EU u BiH Karl Bilt smatra da evropski lideri imaju jasan izbor na Balkanu: ili će se baviti tamošnjim problemima ili će čekati da se balkanski problemi počnu baviti njima

Zato Bilt, u autorskom tekstu za internet izdanje Project Syndivate, prelaže da se ubrza proces proširenja i prijema novih članica, te da se program “istočnog parterstva” EU, zamijeni s “balkanskim partnerstvom” koje će u konačnici dovesti do pristupanja ovih država Uniji.

Autor je svjestan da za to treba vremena, ali ističe da se mora početi raditi odmah.

Za početak, EU može početi posredovati u rješavanju preostalih manjih pitanja međudržavnih granica.

” Istovremeno s ubrzanjem procesa evropskih integracija, kako bi se riješio sve opasiji rizik konflikta na Balakanu, EU treba da demonstrira da posjeduje i volju i metode tako što će u region poslati svoje borbene grupe da izvode vojne vježbe. To bi poslalo moćnu poruku da njene vojne snage nisu tigar od papira, te da, osim riječi, ima još potencijala koje može da upotrebi”, naveo je Bilt.

Bilt kaže da je njegova zabrinutost za Balkan počela kada je tokom prošlogodišnjeg privatnog boravka u BiH mnogo puta pitan da li će ponovo biti rata.

Ističe, da se ratovi, poput onih prije 27 godina na Balkanu neće ponoviti.

” Situacija danas bitno je drugačija nego šo je bila tada. Ali, već smo puno puta u istoriji imali priliku da vidimo kako pojedinac može zametnutiti požar koji će biti teško obuzdati. Nekada davno u Sarajevu je Gavrilo Princip pokrenuo svjetski rat kada je ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda. Polako ali sigurno danas region postaje zapaljiv, a ovog puta iskra bi mogla da plane u Skoplju”, upozorio je Bilt.

On navodi i da su se lideri Evropske unije iznenada probudili s novim realnostima na Balkanu. Na samitu održanom početkom ovog mjeseca oni su, navodi dalje, istakli potrebu pojačanog angažmana Unije na Balkanu, ali i potisnuti Rusiju iz tog regiona.

Bildt dodaje i da je od propasti Otomanskog carstva, Balkan izvor nestabilnosti. Mješovit u vjerskom, nacionalnom, kulturološkom… smislu, koncept stvaranja nacionalnih država doveo je do stalnih nestabilnosti u kojima ratovi i teški zločini, nisu rijetkost.

” Nastanak sedam novih, često međusobno antagonizovanih država, jasno je stavio do znanja da će stabilnost regiona zavisiti od novog okvira. Ovog puta on se zove EU. Zahvaljujući vlastitim iskustvima na smirivanju i rješavanju dugogodišnjih nacionalnih sukoba u drugim dijelovima Evrope, Unija je dobila zadata da poveže Balkan i suzbije nacionalna sukobljavanja”, naveo je.

Podsjeća da je samitu u Solunu 2003. dato je obećanje o pristupanju svih balkanskih država EU. Kako je bilo važno da se takvo obećanje da, tako je sada teško da se ono održi. Čim su se balkanski problemi umirili, lideri Unije pretpostavili su da osigurali mir. Njihovo rutinsko pristupanje Balkanu u suštini je dovelo samo do očuvanja status quoa.

Nakon što je Žan Klod Junker 2014. godine izabran za predsjednika Evropske komisije, dao je i izjavu da za vrijeme njegovog mandata neće biti novih proširenja. ” ‘Status quo’ je potvrđen! Njegova izjava je tehnički bila sasvim ispravna. Ali je politički bila katastrofalna! Kako je svjetlo koje je motivisalo i donosilo reforme, ugašeno, nacionalizam je, kako se i očekivalo, počeo da raste. EU je, umeđuvremenu, postala fiksirana svojim problemima, poput finansijske i dužničke krize država članica Unije”, piše dalje Bilt.

Navodeći svoja iskustva kroz funkcije koje je imao u vezi s balkanskim državama, autor ističe da je “jedini put napred u tome da Evropa pokaže svoju moć”.

(novosti)

Komentariši

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>