BiH prva na crnoj listi smrti na drumovima 4 Dijeljenje

od prnjavorski 0

Na bh. cestama život je izgubilo čak 1.596 osoba u posljednjih pet godina, 8.496 ih je pretrpjelo teže povrede, dok je čak 41.516 učesnika u saobraćaju lakše povrijeđeno.

Ukoliko bi se ovaj crni bilans nastavio, BiH bi i dalje bila na neslavnom prvom mjestu u regionu i prvi vrhu u Evropi po broju poginulih u saobraćajnim nesrećama na milion stanovnika. Taj broj je prošle godine iznosio 96,05.

Crna statistika bila je najveći povod za šesto obilježavanje Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća. Tom prilikom u više gradova upriličene su razne manifestacije, pokazne vježbe, edukacije i besplatni tehnički pregledi vozila. A sve sa ciljem – oprez u saobraćaju.

Simulacija saobraćajne nesreće s teško povrijeđenim izazvala je u petak pravu pometnju među Dobojlijama, koji su se okupili u centru grada misleći da je stvarno riječ o udesu.

“Vidim nešto se dešava, a mediji snimaju izjave, pa sam se pitao zašto ne snimaju nesreću, nego posadili sagovornika ispred sebe i ne obraćaju pažnju šta se dešava”, kazao je Dobojlija, koji je sa sinom šetao parkom.

Simulacija je bila dio aktivnosti, a ove godine je Doboj bio domaćin.

“Na ovaj način se skreće pažnja svim učesnicima u saobraćaju, bilo pješacima, bilo vozačima, na obavezu čuvanja jedni drugih”, kazao je Ranko Babić, generalni sekretar Auto-moto saveza RS.

Od posljedica saobraćajnih nesreća u RS je prošle godine poginulo 130 osoba, 703 su teže i 2.878 osoba lakše povrijeđeno.

“Za deset mjeseci ove godine na putevima u RS smrtno je stradalo 29 lica manje nego prošle godine, takođe smanjen je broj teško i lakše povrijeđenih lica”, kaže Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

Preduzeće “Putevi RS” je 24 mjesta u RS označilo kao crne tačke, a prednjače dionice Ljubogošta – Pale, zatim Zvornik u pravcu Osmaka, a posebno kritična je relacija od Banjaluke ka Prnjavoru.

Na području Doboja su kritični svi ulazi i izlazi iz grada, navode u Savjetu za bezbjednost saobraćaj grada.

Simulacija je održana i u Banjaluci, a Dragan Milošević, komandir Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja, je rekao da je broj saobraćajnih nesreća u ovom gradu nešto niži u odnosu na prošlu godinu.

“Ono što je konstanta kada su u pitanju nesreće sa smrtnim posljedicama je da je dominantan uzrok istih – neprilagođena brzina”, kaže Milošević.

Prema podacima, u prošloj godini u RS se najviše ginulo zbog brzine, koja je bila uzrok 53,72 odsto udesa.

Kada su u pitanju godine stradalih, najviše ih je između 20 i 30 godina. Takođe, najveći dio nesreća se događa vikendom u jutarnjim časovima.

Slaviša Sandić, načelnik Odjeljenja za saobraćaj i puteve u Gradskoj upravi Banjaluka, istakao je da ovakvi dani, pored edukativnog karaktera, služe i da bi sve nas podsjetili da stradali na drumu nisu samo puka statistika.

“Radi se o našoj rodbini i prijateljima. Prošle godine u Banjaluci imali smo oko 2.600 udesa i 13 smrtno stradalih, a ove godine za prvih 10 mjeseci taj broj iznosi 10”, rekao je Sandić.

BIHAMK kao član i nosilac licence Evropskog programa za procjenu sigurnosnih performansi cesta izradio je Mapu rizika magistralnih cesta u FBiH.

“Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da više od 50 odsto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika to jest da na tim dionicama postoji velika vjerovatnoća da će se dogoditi saobraćajna nezgoda s fatalnim posljedicama”, navode iz BIHAMK-a.

Prema ovoj mapi, jedna od najrizičnijih cesta je magistralna cesta M17, odnosno dionica od Zenice do Maglaja, na kojoj je u periodu 2009 – 2013. smrtno stradalo 38 osoba, slijedi dionica Doboj -Lukavac, na kojoj je u istom periodu život izgubilo 32 ljudi, zatim Jablanica – Mostar sa 25 poginulih, Bugojno – Gornji Vakuf i B. Krupa – B. Otoka sa 17 stradalih.

Broj poginulih na milion stanovnika (2016. godina)

  • Bugarska – 99
  • BiH – 96,05
  • Srbija – 85,8
  • Hrvatska – 73,3
  • Slovenija – 63
  • Njemačka – 39,1
  • Švajcarska – 25,9

Uzroci saobraćajnih nezgoda

(Podaci MUP-a RS za 2016.)

  • Radnje vozilom (lijevo, desno, preticanje…) – 25,3 odsto
  • Brzina – 24,7 odsto
  • Nedržanje odstojanja – 13,7 odsto
  • Nepoštovanje prvenstva prolaza – 13,2 odsto

nezavisne

Komentariši

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>