BiH jedina u regiji sa analognim TV signalom

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina jedina država u regiji i među rijetkim u svijetu gdje još uvijek nije započeo proces digitalizacije, za gledaoce to još uvijek ne znači potpuno gubljenje televizijske slike, a pogotovo ne od danas, 17. juna, kad je bio krajnji rok za prelazak na digitalni TV signal, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Siniša Petrović, pomoćnik direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom.

digitalizacija-tv_680_349_s_c1

“Ne radi se o klasičnom medijskom mraku, jer on se pojavljuje kao definicija u novinskim naslovima iako sam sadržaj tekstova koji se pišu ustvari govori o ulasku tržišta televizije u jedno neregularno okruženje. Predajnici televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini neće više uživati međunarodnu zaštitu. Pitanje njihovog daljeg rada, do kada će to biti, kako, je na koji način će Regulatorna agencija za komunikacije uspjeti da izvršiti koordinaciju i očuvanje njihovog rada”, istakao je Petrović.

Naglasio je kako će Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) pokušati zajedno sa državom, operaterima i televizijama da se izbori kako da se izađe iz nastalog problema.

Petrović je rekao kako Vijeće ministara BiH i Regulatorna agencija za komunikacije BiH u skladu sa zakonom daju frekvencije i u skladu sa međunarodnim sporazumom.

Većina predajnika će se morati ugasiti

“Znači da u ovom momentu ne može niko da postupa mimo odredbi međunarodnog sporazuma. Ukoliko dobijemo žalbu mi je moramo rješavati na način bilo potpunom modifikacijom, bilo gašenjem takvog predajnika. Bosna i Hercegovina ima veliki broj predajnika i nemoguće je riješiti zahtjeve svih tih predajnika. Većina će se morati ugasiti, tako da ustvari rad televizijskih predajnika će isključivo zavisiti od dinamike realizacije digitalnih planova susjednih zemalja”, upozorio je Petrović.

Dio stanovnika u zapadnim dijelovima Srbije, na graničnom pojasu sa Bosnom i Hercegovinom još prošle sedmice ukazao je kako više ne može pratiti televizijski program iz BiH. Interesiralo nas je da li je to direktna implikacija neprovođenja procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini.

“To je tačno. Od 17. juna sve države su dužne da pređu na nove frekvencije koje su dodijeljene međunarodnim sporazumom. Republika Srbija je to uradila nedavno i oni očekuju da će Bosna i Hercegovina da se pridržava tog sporazuma, odnosno da prestane da radi i koristi one frekevencije koje bi mogle na bilo koji način da utiču na rad i prijem televizijskog signala u susjednim državama. Scenario žalbe regulatora susjedne države i njegovo upućivanje nama i naše reakcije prema televizijskoj stanici za davanje naloga za gašenjem je nešto o čemu smo upozoravali”, istakao je Petrović.

On je naglasio da će, vjerovatno, “ukoliko budemo kasnili sa samim procesom digitalizacije sve veći broj takvih zahtjeva dolaziti od susjednih administracija o gašenju pojedinih televizijskih programa”.

Prema dostupnim informacijama, Bosni i Hercegovini postoji između 40 i 50 posto građana koji koriste analogni sistem. Petrović smatra da je prije svega “to vrlo okviran broj: to 40 ili 50 posto, i smatra potpuno nebitnim”.

Bez signala ostaju građani koji nemaju kablovsku TV

“Bitno je da veliki broj stanovništva Bosne i Hercegovine nema mogućnost praćenja kablovske televizije i da u svakom slučaju taj dio stanovništva ostati bez prijema televizijskog signala. Najbolnija činjenica u svom ovom procesu je da Bosna i Hercegovina nije obezbijedila svom stanovništvu da uživaju sve prednosti digitalne televizije i da smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja to nije omogućila svom stanovništvu. To je možda najbolnije saznanje u ovom momentu”, smatra Petrović.

Interesiralo nas je i da li je Bosna i Hercegovina jedini krivac za stanje u kojem se nalazimo s obzirom na to da se za proces digitalizacije nije saznalo jučer nego da se o tome priča nekoliko godina.

“Bosna i Hercegovina jeste specifična po puno stvari, između ostalog, i samog pristupa i, prije svega, i po načinu razumijevanja tog međunarodnog sporazuma. Pretpostavljam da je i ovaj međunarodni sporazum bio prihvaćen na način da imamo vremena da ga realizujemo. Međutim, zaboravlja se da je ovo tehnički sporazum, koji moramo da prihvatimo i da ga se pridržavamo, jer našim nepridržavanjem direktno utiče na tržišta susjednih zemalja. Čini mi se da u ovom momentu i Vijeću ministara i zakonodavnim institucijama shvataju neophodnosti i ozbiljnosti provođenja cjelokupnog procesa. Tako da očekujemo, iako kasno, da ćemo pokrenuti ovaj proces i da ćemo zajedno sa svim koji treba da budu uključeni u ovaj proces, ipak, na neki način ga što bezbolnije završiti”, naglasio je Petrović.

Pomoćnika direktora RAK-a BiH za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom pitali smo i koje je aktivnosti nužno realizirati kao najhitnije korake u Bosni i Herecegovini u narednom periodu.

“Meni se čini da je sada najvažnije dobiti konsenzus i izvršiti prvu fazu realizacije projekta digitalizacije javnih radio-televizijskih servisa u BiH. Ukoliko to budemo uspjeli da uradimo čini se da smo onda uspjeli da uspostavimo konsenzus kako politički tako i tehnički da se otkoče svi ostali mehanizmi za realizaciju ovog projekta”, smatra Petrović.

Zanimalo nas je i da li će proces digitalizacije dovesti do gašenja nekih radio-televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini, kao što se to desilo početkom prošle decenije kada je više desetina elektronskih medija izgubilo mogućnost emitiranja programa nakon što nisu dobili frekvenciju za njegovo emitiranje.

Transformacija tržišta TV emitovanja neminovna

“Cjelokupan proces digitalizacije dovodi, nažalost, do potpune transformacije tržišta televizijskog emitovanja. Prije svega uvođenjem novih tehnologija. Odjednom se veći broj televizijskih stanica nalazi na istom području pokrivanja. Neke će televizijske stanice preživjeti zato što imaju bolji program, bolju produkciju. One koje ne budu bile spremne da upravo time izbore svoje mjesto u prostoru, oni će se neminovno ugasiti. Također, neminovnost je i jedna određena vrsta transformacije televizijskih stanica. Do sada se pokazalo da uglavnom male televizijske stanice, pružaoci lokalnog sadržaja gube svoje područje emitovanja, a to su opština ili dvije, jer moraju da budu prinuđeni da emituju i na području većeg broja opština, a one nisu u stanju da transformišu svoj programski sadržaj i onda se u potpunosti gube”, ocijenio je Siniša Petrović.

Međutim, naveo je da su u okviru digitalnog plana Bosni i Hercegovini možda kao jedinoj zemlji potpisnici tog međunardonog sporazuma razumjeli i potrebe lokalnih televizijskih stanica. Tako u digitalnom planu BiH postoje, čak, i rješenja za očuvanjem televizijskih stanica kao pružaoca lokalnog sadržaja.

Problem je međutim, navodi Petrović, što “evo, nikako da krenemo u realizaciju svih tih zamišljenih ideja i potencijala koje nam pruža”.

fokus.ba