MagazinSvaštara

Arheolozi su otvorili Hristovu grobnicu i pronašli dokaze koji su ih zaprepastili

0

Grobnica je od 16. vijeka sakrivena iza mermerne ploče kako posjetioci ne bi krali relikte iz nje.

20161206143451_401478

Tokom proteklih vijekova čuvena crkva je toliko puta rušena i obnavljana da stručnjaci više nisu bili sigurni da li je Hristov grob premješten i šta se nalazi u grobnici. Pošto su, prvi put poslije 500 godina, podigli mermerni poklopac, naučnici su otkrili udubljenje od krečnjačkog kamena u koje je, kako se vjeruje, bilo položeno Hristovo tijelo, navodi “Miror”.

Osim toga, otkrivena je i druga ploča od sivog mermera o kojoj naučnici nisu ništa znali, sa ugraviranim krstom koji su, pretpostavljaju oni, urezali krstaši u 12. vijeku. Arheolog Fredrik Hibert iz “Nešnel džiografika”, koji je partner u ovom projektu, kaže: “Za mene je bio najfascinantniji trenutak kada smo uklonili prvi sloj prašine i našli drugu mermernu ploču. Bila je siva, ne bež boje poput one spolja, sa veoma lijepim ugraviranim krstom na sredini.

Nismo imali predstavu da ta ploča postoji.” On ističe da je svetilište tokom vijekova mnogo puta bilo uništavano, bilo u požarima, zemljotresima, ili invazijama. “Nismo bili sigurni da li su ga svaki put gradili na istom mjestu. Ali izgleda da je ovo očigledan dokaz da je mjesto koje danas pohode hodočasnici zaista ona ista grobnica koju je rimski car Konstatnin otkrio u četvrtom vijeku i kojoj su se klanjali krstaši. Kada smo shvatili šta smo našli, kolena su mi klecnula”, kaže Hibert.

Prema hrišćanskim pisanim dokumentima, Isus Hrist je umro razapet na krstu i tri dana je ležao u grobu prije nego što je uskrsnuo. Kada je drevna grobnica otvorena, vjerske vođe grčke i jermenske pravoslavne crkve i franjevački monasi, koji dijele odgovornost za crkvu, prvi su ušli u nju. “Kada su izašli, lica su im bila ozarena”,  rekao je Hibert. “Svi smo bili veoma radoznali. Onda smo i mi ušli, zavirili u grobnicu i ugledali puno šuta. Dakle, nije bila prazna, iako nije bilo artefakata i kostiju”, dodao je.

Naučnici se još od 1959. spore oko toga da li grobnicu treba otvoriti zbog važnih popravki, ali nadležna komisija nije mogla da se usaglasi. “Komisija mora sve da odobri, pa je čak i za zamjenu svijeće potrebno mnogo vremena”, kaže Hibert. “Postoje merdevine pored glavnog ulaza u crkvu, koje nisu pomjerene 240 godina i još nisu donijeli odluku šta da urade s njima.”

“Prema tome, činjenica da nam je najzad omogućeno da obavimo ovaj posao jeste naš veliki trijumf u pregovorima.” Pomoću georadara i termo-grafičkih skenera, stručnjaci su prikupili informacije o unutrašnjosti grobnice prije nego što su je otvorili. Podaci su toliko obimni da će za njihovo analiziranje biti potrebni mjeseci, ali se naučni tim nada da će napraviti virtelnu rekonstrukciju koju će prikazati javnosti.

Telegraf.rs/Mirror.co.uk

Of HOWTO Write a Con & Pro Article an Example

Previous article

Državljanin BiH divljao u Austriji, vozio brzinom 228 km/h

Next article

You may also like

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

More in Magazin